Pogled na blagodat zdravlja kroz prizmu islama

Islam je još prije hiljadu i četiri stotine godina ukazao na bitnost zdravlja i higijene, i istovremeno ponudio mnoge preventivne i alternativne mjere za očuvanje zdravlja koje su u velikom broju slučajeva potvrđene savremenom medicinom. Sve je to pokazatelj savršenstva ove vjere, potvrde da su njeni principi od Onoga Koji je stvorio čovjeka i Koji najbolje zna šta je to čovjeku potrebno kako bi lijepo i harmonično na ovom svijetu živio, ali i demant svima onima koji islam, kao vjeru života, smatraju adekvatnim isključivo vremenu kada je Kur'an objavljen, ali ne i današnjem vremenu.
Vjernik zna da je zdravlje je samo jedna u dugom nizu Allahovih blagodati kojima je Uzvišeni obdario veliki broj ljudi, ali istovremeno i svojevrsno iskušenje, da se vidi kako će se čovjek odnositi naspram ove blagodati. Kazao je Uzvišeni Stvoritelj: ''Sve što je na Zemlji Mi smo kao ukras stvorili da iskušamo ljude ko će se od njih ljepše vladati.''
Međutim, ljudi su skoro uvijek kroz historiju, a naročito u današnjem vremenu, u kojem se sve gleda kroz prizmu materije i koristi, smatrali da je imetak nešto najbolje što čovjek može posjedovati, zaboravljajući da je blagodat zdravlja, pored imana, neprocjenjivo dunjalučko bogatstvo. Ali, kada se razbole i kada privremeno ili zauvijek izgube ovu Božiju blagodat, mnogi od njih spremni su da se odreknu svega što posjeduju samo da bi se izliječili. Problem je u tome što ljudi, većinom, nisu svjesni šta posjeduju sve dok to ne izgube. Arapska poslovica kaže: Zdravlje je kruna na glavama zdravih ljudi, vide je samo oni koji su bolesni.
Također, zdravlje je jedna u dugom nizu blagodati koje mogu da se iskoriste na pozitivan, ali i negativan način. Zaista je žalosno kada vidimo da veliki broj ljudi zloupotrebljava ovu Allahovu blagodat i koristi je u činjenju onoga što mu je zabranio Onaj Koji mu je tu blagodat darovao. U vezi s tim Allahov poslanik Muhammed, a.s., u jednoj od svojih mudrih izreka kaže: ''Mnogi ljudi obmanjeni su u pogledu dvije blagodati: zdravlja i slobodnog vremena.'' I doista, većina ljudi danas ne koristi blagodat zdravlja, ali i ostale blagodati, onako kako to od njih njihova vjera zahtijeva. Dovoljno je samo navesti primjer ljudi koji blagodat vida koriste gledajući ono što im je vjerom strogo zabranjeno!?
Blagodat zdravlja je jedna od pet stvari čije je iskorištavanje posebno istakao Allahov Poslanik, savjetujući sljedbenike svog ummeta da se što bolje pripreme za polaganje računa na Sudnjem danu. Kazao je Allahov Poslanik: ''Iskoristi pet stvari prije nego što te zadesi drugih pet: život prije smrti, zdravlje prije bolesti, mladost prije starosti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti.'' (Njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)
Islam nas uči da budemo optimistični, da budemo zadovoljni blagodatima koje uživamo, makar te blagodati nama bile date u manjem obimu nego drugima. To je izuzetno bitan psihički momenat, koji će zasigurno polučiti mnoge korisne rezultate u čovjekovom životu. Kazao je Pejgamber, a.s.: ''Ne gledajte u one koji su vas pretekli, kojima je dato više nego vama, već gledajte u one koji su na nižem nivou od vašega, one kojima je dato manje nego vama.'' Čovjek treba da bude zahvalan Gospodaru i da ne zaboravi, iako ga Uzvišeni Allah iskuša uskraćivanjem neke blagodati, da je dosta onih koji su iskušani mnogo većim iskušenjima od njegovog . Čovjek, ako mu umre dijete, treba da zna da je mnogo onih koji su izgubili dvoje ili više djece, a da ne spominjemo koliko je samo onih koji ne mogu uopće imati poroda. Čovjek kojem amputiraju jednu nogu, neka se zapita koliko je onih koji uopće nemaju nogu. Takvo razmišljanje čovjeka će psihički ojačati, učinit će ga zadovoljnim, dati mu elana da nastavi živjeti i da se nosi sa svim iskušenjima koja ga zadese. Ako na sve to pridodamo činjenicu da je Allah obećao veliku nagradu svima onima koji se strpe na iskušenjima, to dodatno čovjeka motivira i čini ga ustrajnim u prakticiranju vjere. Kazao je Allahov Poslanik: ''Poželjet će oni koji su bili zdravi, na Sudnjem danu, da su njihova tijela isječena makazama i kliještima, kada vide kolike nagrade će dobiti oni koji su iskušavani na dunjaluku.'' (Hadis je zabilježio imam Tirmizi od Džabira, r.a., njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.
Dakle, čovjekov odnos naspram svih blagodati, a posebno zdravlja, treba da se temelji na sljedećem:
Prvo: Ubjeđenje i priznanje da su blagodati dar Uzvišenog Allaha Njegovim robovima. Kazao je Uzvišeni Allah: ''Od Allaha je svaka blagodat koju uživate.'' Ovakvo vjerovanje i ubjeđenje rezultirat će željom da se čovjek zahvali Onome Koji mu je podario sve te blagodati
Drugo: Čovjek bi iz moralnih razloga, ali i zbog toga što je to imperativ Stvoritelja, trebao da govori o svim tim Allahovim blagodatima, izražavajući na taj način zahvalnost Onome od kojeg dolazi svako dobro. To je Allahova naredba sljedbenicima ovog ummeta. Kazao je Svevišnji: ''O blagodati Gospodara svoga kazuj!'
Treće: Zahvalnost Allahu na blagodatima, koju ćemo izraziti pokornošću u onome što Uzvišeni traži od nas i ostavljanjem onoga što nam je, zbog našeg dobra, zabranio. Zaista je nemoguće shvatiti ljude koji na svakom koraku krše Allahove granice, a toliko je blagodati kojima ih je baš On, Njihov Gospodar, obdario. Nije li to, najblaže rečeno, svojevrstan bezobrazluk!? Kada bi im neko učinio samo jednu uslugu, trudili bi se čitav život da mu se oduže. Pa zar Stvoritelj nebesa i Zemlje nije najpreči da Mu se odužimo na svim tim neizmjernim blagodatima?
Sada, nakon svega spomenutog, iskreno se zapitajmo kojoj kategoriji mi pripadamo: kategoriji onih koji se savjesno odnose prema ovoj blagodati ili kategoriji onih koji je zloupotrebljavaju, kršeći njome Allahove granice?
Zahvaljivanje Uzvišenom Allahu na blagodatima višestruko je korisno, kao što i nezahvalnost na blagodatima ima kobne posljedice. Naime, Uzvišeni Allah obećao je da će povećati Svoje blagodati onima koji budu zahvalni na onome što imaju. Kazao je Uzvišeni: ''Kad je Gospodar vaš objavio: 'Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti.'" Zato, ukoliko želimo da naš Gospodar poveća Svoje blagodati prema nama, zahvaljujmo Mu onda na postojećim blagodatima!
S druge strane, nezahvalnost Allahu na blagodatima, koja se najviše manifestira nepokornošću Uzvišenom u onome što traži od Svojih robova, biva razlogom umanjivanja Allahovih blagodati prema Njegovim robovima, ali i kažnjavanja glađu i strahom. Rekao je Svevišnji Allah: ''Allah navodi kao primjer grad, bezbjedan i spokojan, kome je u obilju dolazila hrana sa svih strana, a koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima bio, pa mu je Allah, zbog onoga što je radio, dao da iskusi i glad i strah.''
Naše društvo zadesilo je ovo iskušenje – glad i strah, stoga bismo morali cijeniti Allahove neizmjerne blagodati kojima nas obasipa. Ali i pored toga, neki su ljudi preko noći zaboravili na period rata i sve što im se događalo u tim vremenima i iz toga nisu gotovo nikakvu pouku uzeli, zaboravili su kako je biti gladan, zaboravili su veoma brzo šta znači živjeti u strahu, iščekivanju. A, šta može biti teže od toga da jedno društvo iskusi ove dvije patnje – glad i strah!?
Nastavit će se...

Piše: Pezić Elvedin